Alergija je neuobičajeni i neprimjereni odgovor našeg imunološkog sustava na različite čimbenike okoliša. Alergija se manifestira kao reakcija preosjetljivosti na čimbenike okoliša koje nazivano antigenima ili alergenima. Simptomi alergijske reakcije mogu biti opći (sustavni) ili lokalizirani na organ ili organski sustav putem kojeg je alergen ušao u tijelo (koža i sluznice, probavni ili dišni sustav). Simptomi alergijske reakcije znatno se razlikuju u brzini nastanka i intenzitetu. Katkada se lokalizirani i opći simptomi razvijaju izrazito brzo te mogu ugroziti život bolesnika (anafilaktički šok).

Što je senzibilizacija?

Najčešće je sklonost alergiji naslijeđena. Da bi se u takve osobe neka od alergijskih bolesti i manifestirala, potreban je određen period razvitka preosjetljivosti na neki vanjski čimbenik. Taj slijed događaja naziva se senzibilizacija, a karakterizira ga stvaranje protutijela u tijelu alergične osobe koja su usmjerena protiv nekog vanjskog čimbenika (alergena).

Što je atopija?

Atopijskim bolestima nazivamo alergijske bolesti za čiji su nastanak važna IgE protutijela. To se ponajprije odnosi na astmu, alergijsku hunjavicu i konjunktivitis te neke alergijske bolesti probavnog sustava. Atopijski dermatitis, iako u nazivu ističe atopiju, nije uvijek uzrokovan mehanizmima koje posreduju IgE protutijela. Atopičar je osoba koja ima naslijeđenu sklonost stvaranju IgE protutijela zbog čega je rizik neke od navedenih bolesti veći.

Jesu li alergije nasljedne?

Nasljeđuje se sklonost alergiji, odnosno tzv. atopijska konstitucija (vidjeti prethodno pitanje). Naslijeđena sklonost alergiji, tj. atopija, još uvijek ne znači da će se neka od alergijskih bolesti i razviti. Obično je za nastanak bolesti u atopične osobe važan utjecaj okoliša, npr. dugotrajna izloženost nekom alergenu, infekcija i sl. Znatno je veća mogućnost nastanka neke atopijske bolesti ako su oba roditelja atopičari.

Što su antigen i antitijelo?

Antigen je svaka tvar koju organizam prepoznaje kao stranu i potencijalno štetnu, te protiv koje stvara specifična antitijela. Stvaranje antitijela koristan je obrambeni mehanizam koji nas štiti od štetnih čimbenika okoliša, bakterija, virusa i sl. U alergijskim bolestima antigene nazivamo alergenima. Alergeni su najčešće bjelančevine, ali i različite druge tvari koje potiču stvaranje antitijela, obično IgE klase. Alergija se stoga može smatrati neodgovarajućim ili izmijenjenim obrambenim odgovorom na tvari iz okoliša. To znači da su alergeni tvari koje će samo u manjeg broja alergijama sklonih osoba imunološki sustav prepoznati kao strane i štetne.


Što sve uzrokuje alergiju?
Na što možemo biti alergični?

Popis tvari na koje možemo biti alergični je vrlo velik. Gotovo svaka tvar iz okoliša može uzrokovati alergijsku reakciju, ali je većina tvari, na sreću, izaziva rijetko. Najčešći alergeni produkti su grinja kućne prašine, kućnih životinja (sastojci kože, dlake ili žljezdanih izlučevina), pelud, hrana (školjke, račići, kikiriki i sl.), lijekovi, konzervansi, aditivi hrani i pićima, plijesni, otrovi insekata i sl. Među tim tvarima neke su znatno češće odgovorne za nastanak alergija nego druge.

Koje vrste alergijskih bolesti postoje?

U alergijske bolesti najčešće se ubrajaju alergijske bolesti dišnog sustava (alergijska hunjavica, astma, alergijski alveolitis), alergijski konjunktivitis, alergijske bolesti kože (urtikarija, atopijski i kontaktni dermatitis), probavne alergijske bolesti, alergijske reakcije na lijekove te anafilaktičke reakcije, osobito preosjetljivost na otrove insekata. Često se neke od tih bolesti javljaju udruženo u istih osoba ili nastanak jedne prethodi drugoj.




Copyright © 2001-2008
PLIVA Hrvatska d.o.o. Sva prava pridržana.
O nama - Site map

Podizem malo temu,stize nam proljece.Imate li alergicara i kako se borite sa alergijama?

Moji prijatelji imaju petogodišnju devojčicu koja se svakog proleća iznova muči kijavicama, zapušenim nosićem, nesnosnim svrabom u nosu i očima... Bude joj teško i bude jako razdražljiva. Nisu uspeli još uvek da joj pomognu na pravi način. Ima li tu uopšte pomoći?

Mogu se samo malo olaksati stvari izbjegavanjem alergena ( ne ici van za vjetrovita vremena,ne u rasponu od 11-17,kapati nos svaki dan morskim kapima,,nakon svakog izlaska van tusiranje i oblacenje ciste odjece,odjecu susiti u kuci).

Hvala na odgovoru, Irena. Ovo

Citat:

nakon svakog izlaska van tusiranje i oblacenje ciste odjece,odjecu susiti u kuci

nisu znali da treba da rade. Zaista komplikovano. Jadno dete.

Imam još jedno pitanje za koje mislim da je iz ove oblasti: alergijski rinitis - šta je tačno i da li se može u potpunosti izlečiti?

http://www.plivazdravlje.hr/?section=prirucnik§ion_menu=bolesti&bid=22
Alergijski rinitis
(Peludna hunjavica, Rinitis, Sezonski alergijski rinitis)
Alergijski i imunološki poremećaji
Što je alergijski rinitis?
Alergijski rinitis definiran je kao simptomatski poremećaj nosne sluznice koji se javlja nakon dodira s alergenima iz okoline pri čemu nastaje upalna reakcija. Neki ljudi imaju alergijski rinitis samo tijekom određenih razdoblja u godini, primjerice na proljeće ili jesen (sezonski alergijski rinitis, naziva se i peludnom hunjavicom). Drugi ga pak mogu imati u bilo koje doba godine (nesezonski alergijski rinitis). Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 10 do 25% stanovništva u svijetu boluje od nekog oblika alergijskog rinitisa.

Što uzrokuje alergijski rinitis?
Sezonski alergijski rinitis može uzrokovati pelud korova, trava ili stabala.
Kućna prašina, perje, plijesni, dlake životinja i neki lijekovi (npr. nesteroidni protuupalni lijekovi) mogu izazvati nesezonski alergijski rinitis. Iznenadne promjene temperature, fizički napor, duhanski dim te onečišćenost zraka mogu pogoršati simptome.



Koji su simptomi alergijskog rinitisa?
Najčešći simptomi alergijskog rinitisa su: kihanje, začepljen nos i curenje vodenog sekreta iz nosa, svrbež i crvenilo nosa i očiju, osjećaj peckanja i suzenje očiju, te podražajni kašalj i grebanje u grlu. Simptomi alergijskog rinitisa mogu nestati spontano ili uzimanjem određenih lijekova.

Pedijatrijski aspekti
Alergijski rinitis često se pojavljuje u djetinjstvu. Akutni alergijski rinitis nije uobičajen prije druge godine života, a najveću učestalost ima tijekom godina u kojima dijete pohađa školu. Postupak liječenja djece isti je kao i odraslih, ali mora se obratiti posebna pozornost kako bi se izbjegle nuspojave specifične za ovu dobnu skupinu. Kod djece, simptomi alergijskog rinitisa mogu negativno utjecati na kognitivno funkcioniranje i uspjeh u školi, a mogu se još više pogoršati neprimjerenom primjenom lijekova. Valja izbjegavati liječenje alergijskog rinitisa kod male djece oralnim i intramuskularnim kortikosteroidima.

Klasifikacija alergijskog rinitisa
Simptomi alergijskog rinitisa mogu se javljati povremeno ili su trajno prisutni, pa tako klasificiramo rinitis na intermitentni i trajno prisutan.
Alergijski rinitis može biti blagoga, umjerenog ili jakog intenziteta, ovisno o jačini simptoma i utjecaju na kvalitetu života.

Akutni
Simptomi:
<4 dana tjedno ili
> 4 tjedna
blagog intenziteta
normalno spavanje
normalne dnevne aktivnosti, sport, slobodno vrijeme
normalan rad i uspjeh u školi
simptomi ne predstavljaju opterećenje
Kronični
Simptomi:
> 4 dana tjedno
i > 4 tjedna
umjereno-jakog intenziteta
nekarakteristično spavanje
otežane dnevne aktivnosti, sport, slobodno vrijeme
problemi u radu ili u školi
simptomi predstavljaju opterećenje
Dijagnosticiranje alergijskog rinitisa

Dijagnoza alergijskog rinitisa temelji se na:
tipičnoj anamnezi s alergijskim simptomima; pozitivnoj obiteljskoj anamnezi
tipičnim alergijskim simptomima: kihanje i curenje nosa (ali ovi simptomi ne moraju nužno biti uzrokovani alergijom )
alergološkom testiranju: kožni prick test hipersenzibiliteta, mjerenje posrednika upalne alergijske reakcije (RIST-ukupni IgE u serumu i RAST-specifični IgE u serumu), inhalacijski provokativni testovi (koriste se rijetko)
Kako se liječi alergijski rinitis?

1) Izbjegavanje alergena
Najbolji način sprječavanja alergijskog napadaja je izbjegavanje alergena (tvari na koje ste alergični) iz neposredne okoline.
Kuću treba temeljito očistiti od prašine, ukloniti tepihe, zavjese, tapecirani namještaj, pokrivače od perja ili deke.
Kada je zrak jako onečišćen bolje je ostati u kući i zatvoriti prozore i vrata. Ako imate kućnog ljubimca na kojeg ste alergični, trebali biste mu naći drugi dom. Neka prostor u kojem stanujete bude što čišći.

2) Lijekovi
Za liječenje simptoma alergijskog rinitisa koriste se sljedeći lijekovi:
oralni H1-antihistaminici
intranazalni H1-antihistaminici
intranazalni kortikosteroidi
intranazalni kromolini
antileukotrieni
potkožna specifična imunoterapija
sublingvalna specifična imunoterapija
nazalna specifična imunoterapija
Liječenje alergijskog rinitisa prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije:

Intermitentni (povremen) rinitis
Blagi oblik: oralni H1-antihistaminici
Umjereni do teški: intranazalni beklometazon, ukoliko je potrebno, nakon tjedan dana mogu se primijeniti oralni

Trajno prisutan rinitis
Blagi oblik: liječi se oralnim H1-antihistaminicima ili je dostatna manja doza intranazalnog beklometazona
Umjereno do teški: intranazalni beklometazon, ukoliko su simptomi jaki, mogu se dodati oralni H1-antihistaminici i/ili manja doza oralnih kortikosteroida na početku liječenja.

Tema koju si otvorila jako je značajna.
Bilo bi dobro znati koje biljke trenutno (mart, april, maj) predstavljaju najveći problem za osobe koje pate od alergije i šta nam je činiti?

U kontinentalnom dijelu zemlje prvo se pojavljuje pelud johe, lijeske i čempresa. Zatim slijedi pelud topole, brijesta, vrbe, jasena, graba i breze. Kako je vidljivo, većina drveća koje cvate u razdoblju od veljače do svibnja otpušta ogromne količine alergogenog peluda koji se širi vjetrom i čije koncentracije u zraku osobito u mjesecu ožujku i travnju dosežu visoke i vrlo visoke koncentracije. Zatim slijedi vrlo dugačak period cvjetanja trava (travanj - rujan), čiji je pelud izrazito alergogen, te period cvjetanja korova od kojeg je najopasnija ambrozija čiji pelud apsolutno dominira u zraku u mjesecima kolovozu i rujnu.
Kako se zastiti:

1. Informirajte se o kretanjima peludnih alergena.
   
2. Ako su koncentracije one vrste peluda u zraku na koje ste alergični umjerene, visoke ili vrlo visoke, izbjegavajte izlazak za sunčanog i vjetrovitog vremena između 12 i 18 sati.
   
3. Za odlazak u prirodu izaberite dan nakon kiše, jer su tada koncentracije peluda u zraku najniže.
   
4. Ako ipak morate boraviti na otvorenom, nakon povratka kući, operite ruke, otuširajte se, operite kosu i presvucite odjeću kako biste spriječili unošenje peluda u prostor gdje boravite.
   
5. Ako ste u mogućnosti, najbolje je boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima. Uzimajte redovito terapiju propisanu od liječnika
   
6. stavite zastitne mrezice na prozore i vrata kako pelud i prasina ne bi ulazili
   

Nikad prije nisam imala simptome alergije na polen.Zadnjih godina u maju,osjecam peckanje u nosu,jer tada ovdje ima jako mnogo polena u zraku.Prije 2 godine sam krenula u poznati cvjetni park gdje cvjeta vise od 53 000 lukovica tulipana i ostalog cvijeca.Odmah po izlasku iz auta,na parkingu sam dobila gusenje i morala sam se vratiti istog momenta u auto.Poslije toga nisam imala takvih problema,ali u kriticnim mjesecima nosim u tasni pumpicu protiv polenske kijavice.

Kada roditelji treba da posumnjaju da je reč o alergiji, a ne o nečem drugom?

Ovisi o simptomima npr.dugotrajni kasalj moze upucivati na alergiju,osip na kozi koji se javlja povremeno,cesto neprohodan nos ,crvene oci koje suze takoder mogu upucivati na alergiju.

Šta je imunoterapija i kolika je njena efikasnost u lečenju alergija?

Na koji način se mame koje još nose bebe u stomaku najefikasnije bore protiv ove neprijatnosti, zvane alergija?

Izbjegavanjem alergena i upotrebom terapije uz dogovor sa alergologom i ginekologom.