ADHD ''attention deficit hyperactivity disorder''

**Sena**

ADHD ''attention deficit hyperactivity disorder'' HIPERAKTIVNO DIJETE

Danas se mnoga djeca opisuju kao “hiperaktivna” i čini se da je ovaj izraz postao jako popularan. No, ako je vaše dijete živahno, puno energije, u pokretu, brbljavo, znatiželjno, to još uvijek ne znači da je hiperaktivno, tj. da ima poremećaj
Radi se o sindromu s osnovnim obilježjima nepažnje i nemira, koji susrećemo kod djece predškolske i školske dobi, pa i adolescenata, a samo izuzetno i u odrasloj dobi. Poremećaj se češće javlja u muškom spolu, i to četiri puta češće nego kod djevojčica.
Osnovno su obilježje poremećaja smetnje pažnje i hiperaktivno i impulzivno ponašanje Pažnja je izrazito kratkog trajanja. Dijete neprestano započinje i prekida još nezavršenu aktivnost, da bi započelo i prekinulo sljedeću itd. Pažnja je također neselektivna, što znači da su djetetu svi podražaji, prisutni u datom momentu u okolini, jednako važni. Na sve podražaje reagira, svakom "pokloni pažnju", što dovodi do brzog zamora. Dijete u stalnom pokretu, bez prestanka "grabi" nove sadržaje na kojima interes zaustavlja samo na tren.

Dijete koje ima problema na području (hiper)aktivnosti:

često trese rukama i nogama, vrpolji se, previja, meškolji
često ustaje u situacijama kada se očekuje da sjedi na mjestu (npr. u školi)
pretjerano trči, skače ili se penje u situacijama u kojima to nije prikladno
teško mu je da se tiho i mirno igra
ponaša se "kao da ga pokreće motor"
često pretjerano puno priča
glasno (puno viče, pjeva, priča...)
stalno u pokretu, "u pogonu"
okreće se i vrpolji na stolici
lako se uzbudi
naglo poseže za predmetima
stalno manipulira predmetima, igračkama
ima teškoća ako se treba mirno igrati ili baviti nečim
nemirno je
neumorno je

Znakovi (simptomi) koje oboljelo dijete pokazuje uglavnom se mogu svrstati u tri skupine:
POREMEĆAJ PAŽNJE: dijete ne posvećuje pažnju detaljima ili radi pogreške zbog nemara, teško održava pažnju čak i u igri, ne sluša ni kad mu se izravno obraćate, ne prati upute i ne dovršava zadatke, teško organizira zadatke i aktivnosti, gubi stvari i zaboravljivo je, vanjski podražaji ga lako ometaju.
HIPERAKTIVNOST: često trese rukama i nogama ili se vrpolji, ustaje u razredu ili negdje drugdje gdje se očekuje da ostane na mjestu, pretjerano trči ili se penje, rijetko se mirno i tiho igra, često je u “pogonu” ili kao da ga “pokreće motor”, pretjerano priča.

IMPULSIVNOST: “istrčava” sa odgovorom prije nego što je dovršeno pitanje, teško čeka na red, često prekida ili ometa druge.
No valja imati na umu da je sve ovo i dio normalnog dječjeg ponašanja, naročito u ranijoj dobi. Rastom i razvojem djetetova sposobnost samokontrole i koncentracija raste, te je ovakvo ponašanje sve manje prisutno. Tek kada dijete ovakvim ponašanje odstupa od svojih vršnjaka može se govoriti o poremećaju. Kako se navedeni simptomi mogu povremeno, pojedinačno ili ovisno o situaciji ili razvojnoj fazi pojaviti u gotovo sve djece, da bi se postavila sumnja na ADHD potrebno je pojavljivanje simptoma kroz 6 ili više mjeseci, njihova pojava prije sedme godine života, pojavnost u dva ili više okruženja (npr. kuća i škola) te i popratni nezadovoljavajući uspjeh u školi.

Uzrok nije u potpunosti jasan, no znanstveno-istraživački rad diljem svijeta ukazao je na sljedeće moguće čimbenike u nastanku poremećaja: genetski čimbenici, promjene u metabolizmu mozga (dopamina i noradrenalina), različita oštećenja mozga, psihosocijalne čimbenike (rani gubitak ili odvajanje od majke, zlostavljanje, psihička bolest roditelja). Osim navedenog, često se u vezu sa poremećajem dovodi i alergija na salicilate (npr. Aspirin) i aditive hrane, promjene u metabolizmu šećera, konstitucionalna potreba za većim dozama vitamina i minerala, pretjerano gledanje televizije, play-station i dr. No važno je upozoriti da utjecaj tih čimbenika nije znanstveno dokazan.

Roditelji, navikli na svoje dijete, najčešće ne mogu objektivno procijeniti njegovo ponašanje. Zato sumnju na hiperaktivnost a potom i dijagnozu postavljaju stručnjaci koji rade s djecom. Tu se poglavito misli na liječnika školske medicine koji već na pregledu za upis u prvi razred osnovne škole postavlja sumnju te upućuje dijete na obradu sa ciljem isključenja drugih bolesti ili poremećaja koji mogu dovesti do ovakvih simptoma. Liječnik školske medicine timski, sa stručnom službom škole, nastavnikom i roditeljima, ukoliko je potrebno, donosi odluku o primjerenom obliku školovanja djeteta

**Vedrana**

Imala sam priliku često da viđam decu koju primoravaju da sede na stolici, a oni, u pokušaju da poslušaju zapovest, klate nogu napred nazad, lupkaju prstima po kolenu...

Izraz "hiperaktivan" upotrebljava se sa smeškom, kao sinonim za nestašan. Zapravo nisam srela nikog ko je to ozbiljno shvatio i pomogao detetu.

Kako rešiti taj problem? Imam osećaj da ni roditelji, ni stručnjaci koji treba da pomognu nisu načisto sa tim šta raditi.

Kako se pomaže hiperaktivnoj deci kod vas? Kakav je to primereni oblik školovanja za hiperaktivnu decu? Kod nas ne postoji čak ni takav termin, koliko sam ja upućena.

Tema je jako značajna jer je problem u praksi najčešće nejasan, pa se i ne rešava na adekvatan način. Zato bi bilo dobro navesti što više konkretnih primera i postupaka koji su doneli dobre rezultate.

Irena · Srebrni član Broj komentara: 232 Age: 42 Registration date: 2008-02-03

Kod nas nakon donesene dijagnoze djete ima obicno individualiziran program ( poseban pristup,prihvatljiviji nacin objasnjavanja i sl. po istom skolskom programu kao i ostali). Dodatno polazi na psihoterapiju sa ili bez roditelja koji dobiju podrobne upute. Tocna se dijagnoza postavlja sa 6 godina.

**Sena**

Ja sam za ADHD prvi put cula u Holandiji.Taj poremecaj je konstatovan ovdje i kod djece i kod manjeg broja odraslih.Jedan od mogucih uzroka navodi se pusenje duvana i uzimanje raznih droga u toku trudnoce.Licno mislim da je veza jako realna s obzirom da se ovdje mnogo uzima marihuana.Ovdje su ispitivanja pokazala da ADHD ima 3% od ukupnog broja djece sto znaci da skoro u svakom razredu sjedi po jedno.
Dijagnozu treba postaviti jako iskusan lijecnik,djeciji psihijatar ili psihijatar za odrasle.To je vrlo vazno jer se u protivnom moze zamijeniti sa nekim drugim poremecajem.

Cesto se susrece i termin ADD sto znaci da osoba koja pati od nedostatka paznje ne mora da bude hiperaktivna.

**Vedrana**

Sa kolikom sigurnošću stručnjaci postavljaju ovakvu dijagnozu?

Da li postoji neka posebna edukacija za pedagoško osoblje koje radi sa ovakvom decom?

**Sena**

Dijagnoza je skoro 100%.Do pet godina starosti postavlja se tzv ''privremena dijagnoza''jer postoji mogucnost zamjene sa nekom drugom bolescu,i lijekovi se ne propisuju.Rade se specijalni testovi,slicni testu inteligencije.Od seste godine se daju lijekovi u kombinaciji sa psihoterapijom.Osoblje pohadja specijalne kurseve,moraju da posjeduju znanje o ADHD i uce metode kako da se ophode prema takvoj djeci.

**Vedrana**

Zar su neophodni lekovi? Kakvi? Shocked

**Sena**

Na zalost lijekovi su potrebni.Roditelji su manje vise protiv ali ako su djeca pretjerano hiperaktivna,ne pomaze samo psihoterapija.Znaci kombinacija psihoterapije i lijekova.Obicno se daju amfetamini(npr u svrhu poboljsanja koncentracije),antidepresivi,te psihotici.

**Sena**

U Holandiji se vodi polemika da li se olako propisuju ovi lijekovi.Jedni kazu da ne treba davati lijekove, drugi su iskljucivo zato da se daju lijekovi.Obicno zavisi od stanja djeteta.Ako ga recimo njegovo stanje ometa da se skoncentrise na gradivo,uz to smeta u nastavi,pretjerano opterecuje i roditelje onda se mora ukljuciti terapija.Takodje ako je prestacija takvog djeteta u skoli losa,predlazu se lijekovi.Ovi lijekovi kao i svaki imaju i svoje nezeljene efekte.
Lijek koji se najcesce daje je Ritalin

Irena · Srebrni član Broj komentara: 232 Age: 42 Registration date: 2008-02-03

Kod nas se upravo zato daje indivudalna nastava ( dakle isto gradivo kao i ostali uz nastavnika i "pratioca",koji je skolovana osoba bas za te potrebe i pomaze djetetu da usvoji gradivo i ne ometa ostale.na zalost ponekad ipak moraju i lijekovi odigrati svoju ulogu.

**Vedrana**

Da li se hiperaktivna deca podvrgavaju posebnom režimu ishrane?

**Sena**

Ovdje imaju dijetu za ADHD ali ne znam sta tacno sadrzi.Kad nadjem informacije odgovoricu ti konkretnije.

Irena · Srebrni član Broj komentara: 232 Age: 42 Registration date: 2008-02-03

Opcenite upute su voce ,povrce ,meso ,malo zacina i izbjegavanje slatkisa jer povecavaju hiperaktivnost.

**Vedrana**

Da li samo izbegavanje slatkiša ili uošte svođenje unosa šećera na minimum? Šta je sa hlebom, testeninama...?

Irena · Srebrni član Broj komentara: 232 Age: 42 Registration date: 2008-02-03

Unos smanjiti na minimum,prednost vocu,povrcu sa sto manje zacina.